1. Arbel, B. 2013. “Venice’s maritime empire in the Early Modern period”, in A companion to Venetian history 1400-1797. E.R. Dursteler (ed.). Leiden-Boston: 125-254.
2. Baylin, B. 2005. Atlantic History. Concept and Contours. Cambridge (MA).
3. Bentley, J.H., Bridenthal, R., Wigen K. (eds.). 2007. Seascapes. Maritime histories, littoral cultures, and transoceanic exchanges. Honolulu.
4. Bertoša, M., Vrandečić, J. 2007. Hrvatska povijest u ranome novom vijeku. Vol. 3, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku. Zagreb.
5. Celebi, E. 1967. Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljama. Sarajevo.
6. Cvijić, J. 1918. La peninsule balkanique. Geographie humaine. Paris.
7. de Vergottini, G., Rossi, D., Siboni, G.F. (a cura di). 2012. Fenomenologia di una macro regione. Sviluppi economici, mutamenti giuridici ed evoluzioni istituzionali nell’alto Adriatico tra età moderna e contemporanea. Milano.
8. Faber, E. 1995. Litorale austriaco. Das österreichische und kroatische Küstenland, 1700-1780. Trondheim-Graz.
9. Fiorentin, N. (a cura di). 2002. Venezia e la Dalmazia anno Mille. Secoli di vicende comuni. Treviso.
10. Gams, I., Vrišer, I. (ur.). 1998. Geografija Slovenije. Ljubljana.
11. Gullino, G., Ivetic, E. (a cura di). 2009. Geografie confessionali. Cattolici e ortodossi nel crepuscolo della Repubblica di Venezia (1718-1797). Milano.
12. Horden, P., Purcell, N. 2000. The corrupting sea. A study of Mediterranean history. Malden-Oxford.
13. Israel, U., Schmitt, O.J. (a cura di). 2013. Venezia e Dalmazia. Roma.
14. Ivetic, E. 2014. Un confine nel Mediterraneo. L’Adriatico orientale tra Italia e Slavia (1300-1900). Roma.
15. Ivetic, E., Roksandić, D. (eds.). 2007. Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the ‘Other’ on the Borderlands. Eastern Adriatic and beyond, 1500-1800. Padova.
16. Jireček, C. 1901-1904. Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters. Wien.
17. Kaser, K. 2002. Südosteuropäische Geschichte und Geschichtswissenshaft. Wien-Köln-Weimar.
18. Kaser, K. 2011. Balkan und Naher Osten. Einführung in eine emeinsame Geschichte. Wien-Köln.
19. Kapitanović, V. (ur.). 2006. Crkva i društvo uz Jadran - vrela i rezultati istraživanja. Zbornik radova. Split.
20. Kawerau, P. 1984. Ostkirchengeschichte, vol. 4, Das Christentum in Südost- und Osteuropa. Lovanii.
21. Kearney, M. 2004. The Indian Ocean in world history. New York.
22. Klein, B., Mackenthum, G. (eds.). 2004. Sea changes. Historicizing the ocean. New York.
23. Krpina, Z. 2005. L’Italia agli occhi dei Croati. Fiume.
24. Lučić, I. (ur.). 2011. Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova. 2 voll. Zagreb.
25. Matsuda, M.K. 2011. Pacific worlds. A history of seas, peoples, and cultures. Cambridge-New York.
26. Memushaj, R. (red.). 2008. Atlasi gjeografik i popullsisë së Shqipërisë. Tiranë.
27. Milaš, N. 1989 (1901). Pravoslavna Dalmacija: istorijski pregled. Beograd.
28. Mirdita, Z. 2009. Vlasi. Starobalkanski narod. Od povijesne pojave do danas. Zagreb.
29. Moačanin, N. 1999. Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. Preispitavanja. Zagreb.
30. Moscati, S. 2001. Civiltà del mare. I fondamenti della storia mediterranea. Napoli.
31. Mužić, I. (prir.). 2010. Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji. Split.
32. Obad, S., Dokoza, S., Martinović, S. (ur.). 2005. Južne granice Dalmacije od 15. stoljeća do danas. Zadar.
33. Ortalli, G. 1986. “Il ruolo degli statuti tra autonomie e dipendenze: Curzola e il dominio veneziano”. Rivista storica italiana, 98 /1: 195-220.
34. Ortalli, G. 2009. “Beyond the coast – Venice and the Western Balkans: the origins of a long relationship”, in G. Ortalli, O.J. Schmitt (a cura di). Balcani Occidentali, Adriatico e Venezia fra XIII e XVIII secolo-Der westliche Balkan, der Adriaraum und Venedig (13.-18. Jahrhundert). Wien: 9-25.
35. Ortalli, G., Schmitt, O.J. (a cura di). 2009. Balcani Occidentali, Adriatico e Venezia fra XIII e XVIII secolo-Der westliche Balkan, der Adriaraum und Venedig (13.-18. Jahrhundert). Wien.
36. Pothoff, W., Jakir, A., Trogrlić, M., Trunte, N. (ur.). 2010. Dalmatien als europäischer Kulturraum. Beiträge zu den internationalen wissenchaftlichen Symposien ‘Dalmatien als Raum europäischer Kultursynthese’ (Bonn, 6. - 10. Oktober 2003) und ‘Städtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europäischen Kulturraums‘ (Bonn, 9. - 13. Oktober 2006). Split.
37. Radossi, G. 2008. La toponomastica di Rovigno d’Istria. Rovigno.
38. Raspudić, N. 2010. Jadranski (polu)orijentalizam. Prikazi Hrvata u talijanskoj književnosti. Zagreb.
39. Raukar, T. 2007 (1997). Hrvatsko srednjovjekovlje. Prostor, ljudi, ideje. Zagreb.
40. Rogić, V. 1990. Regionalna geografija Jugoslavije. Knjiga 1. Prirodna osnova i historijska geografija. Zagreb.
41. Roglić, J. 2005. Jadranske teme. Split.
42. Roglić, J. 2006. Geografske regije Hrvatske i susjednih zemalja: geografske posebnosti i razvojni procesi. Zagreb-Split.
43. Roksandić, D. 2003. Triplex Confinium ili O granicama i regijama hrvatske povijesti, 1500-1800. Zagreb.
44. Roksandić, D. 2018. “Gerasim Zelić – Homo Mediterraneus?”. Prosvjeta. Novine za kulturu, marzo 2018 <http://casopis.skd-prosvjeta.hr/gerasim-zelic-homo-mediterranaeus/>.
45. Skok, P. 1950. Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima. Toponomastička ispitivanja. Zagreb.
46. Stoianovich, T. 1994. Balkan worlds. The first and last Europe. Armonk (NY)-London.
47. Šehić, Z. 2007. Historischer Atlas Bosnien und Herzegowina. Bosnien und Herzegowina auf geographischen und historischen Karten. Sarajevo.
48. Šimunović, P. 1986. Istočnojadranska toponimija. Split.

Informazioni sul capitolo

Informazioni bibliografiche